CityX
Iz prakse

Kako grad čuje što građani žele? Anketa, prijedlog i glas

Grad koji želi nešto pitati građane obično završi s javnim savjetovanjem koje malo tko pronađe. Evo kako pitanje stiže do njih, a njihove ideje do grada.

Tomislav Krnic

Osnivač projekta za pametne gradove CityX · 2 min čitanja

Grad želi urediti trg i mora birati: više zelenila i klupa, dječje igralište ili biciklističku stazu sa stalcima. Mogao bi otvoriti javno savjetovanje, staviti obavijest na web-stranicu i čekati. Odgovorilo bi istih nekoliko ljudi kao i uvijek.

Većina građana ima mišljenje. Nedostaje im jednostavan način da ga kažu i znak da ih netko sluša.

Grad pita, građani odgovaraju

Usluga Ankete grada donosi aktualno gradsko pitanje na mobitele građana. Anketa ima nekoliko odgovora. Građanin odabere jedan i glasa: jedan glas po osobi, a glas nikad nije vezan uz ime. Grad određuje koliko anketa traje; kad istekne, glasanje se zatvara, a rezultati ostaju.

Obje usluge na početnom zaslonu. Anketa: odaberite jedan odgovor i glasajte. Rezultati: pitanje i udio glasova za svaki odgovor.
Obje usluge na početnom zaslonu. Anketa: odaberite jedan odgovor i glasajte. Rezultati: pitanje i udio glasova za svaki odgovor.
Obje usluge na početnom zaslonu. Anketa: odaberite jedan odgovor i glasajte. Rezultati: pitanje i udio glasova za svaki odgovor.
Obje usluge na početnom zaslonu. Anketa: odaberite jedan odgovor i glasajte. Rezultati: pitanje i udio glasova za svaki odgovor.

Rezultati pokazuju udio glasova za svaki odgovor kako glasovi stižu. Ranije ankete ostaju u arhivi sa svojim rezultatima, pa gradska pitanja ne nestaju kad se anketa zatvori i svatko može vidjeti što se već pitalo.

Svaka nova anketa otvara i razgovor u zajednici unutar aplikacije, gdje građani mogu reći zašto su glasali kako su glasali. Postoci gradu kažu što ljudi više žele. Iz razgovora često sazna zašto.

Građani predlažu, grad odlučuje

Druga usluga okreće smjer. U usluzi Prijedlozi za proračun građanin predlaže na što bi grad trebao potrošiti dio proračuna. Prijedlog ima naslov, kratko obrazloženje, područje poput cesta ili parkova, procijenjeni iznos i, ako autor želi, što bi se u proračunu moglo smanjiti da se to plati.

Prijedlog ne postaje javan odmah. Grad ga najprije pregleda i stavi na javni popis bez imena autora; do tada ga vidi samo autor, pod Moji prijedlozi. Kad ga grad učini javnim ili ne prihvati, autor dobiva obavijest, a u svakom trenutku vidi u kojem je stanju njegov prijedlog: zaprimljen, javan ili nije prihvaćen.

Javni popis prijedloga. Otvoren prijedlog: područje, status, procijenjeni iznos, što smanjiti i glasanje.
Javni popis prijedloga. Otvoren prijedlog: područje, status, procijenjeni iznos, što smanjiti i glasanje.
Javni popis prijedloga. Otvoren prijedlog: područje, status, procijenjeni iznos, što smanjiti i glasanje.

Kad je prijedlog javan, drugi građani glasaju za ili protiv, a popis je poredan po razlici glasova. Dobra ideja se penje na vrh. Grad vidi do kojih je prijedloga građanima stalo, i zašto, u razgovoru ispod svakoga od njih.

Za mnoge građane to je prvi put da grad od njih nešto traži, a ne samo da im nešto javlja. Tko je jednom glasao i vidio rezultat, drugi put glasa brže, a treći put možda i sam nešto predloži.

Što je za to potrebno

Pitanje na koje grad stvarno želi odgovor i netko u gradskoj upravi tko pregledava prijedloge. Grad sam piše svoje ankete i sam odlučuje o prijedlozima; ništa se ne instalira i ništa ne gradi.

Najvažniji dio je odgovor. Grad koji pita mora pokazati što je učinio s odgovorima: koji je prijedlog ušao u proračun, što je bilo s trgom. Zbog toga ljudi glasaju i sljedeći put.